Veći gradovi: •
Hvar • Jelsa • Stari Grad • Sućuraj •
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mještani ga zovu Stori Grod. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.
Svetac zaštitnik ovog gradića je sveti Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu.
Pet naselja pripada gradu Stari Grad (stanje 2006.), to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada, Stari Grad i Vrbanj.
Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine. Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.
Stari Grad je osnovan kao starogrčki grad Faros početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Parosa u Egejskom moru.
Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje.
Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja grada Hvara, 1278., Stari Grad je bio i njenim sjedištem, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.
Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.
Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):
Stari Grad - 1.906
Vrbanj - 489
Dol - 348
Rudina - 54
Selca - 20
Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca kod Starog Grada (lokalno: Sijelca, ij se meko izgovori, slično kao u ruskom), Rudina, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.
Hrvatska gradska glazba je osnovana 1876. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište).
amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta
Gradska čitaonica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice Starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice")
Faroski kantaduri je pjevačko društvo osnovano 1995. s ciljem očuvanja i promoviranja, prvenstveno, sakralne kulturne baštine Staroga Grada
Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.
Arheološki lokaliteti
Arheološko nalazište pored crkve sv. IvanaSam grad, kao i bliža okolica, prebogati su ostacima iz prošlosti. Područje Starog Grada bilo je naseljeno još od prapovijesti pa nije neobično što dokaze o životu starih ljudi nalazimo "na svakom koraku". Niže su stoga navedeni samo najvažniji lokaliteti jer bi samo nabrajanje svih lokaliteta bilo predugačko (samo Starogradsko polje ima više od 100 lokaliteta!).
Kiklopske zidine
Starogradsko polje (Ager) koje je od posebne važnosti zbog najbolje sačuvane grčke parcelizacije zemljišta na cijelom Sredozemlju
Maslinovik - grčka kula u Starogradskom polju
Glavica - ilirska gradina iznad Starog Grada
crkva sv. Ivana
Sakralna arhitektura
U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo sakralnih spomenika:
crkva sv. Ivana
crkva sv. Jerolima s hospicijem
crkva sv. Roka
crkva sv. Petra s dominikanskim samostanom
crkva sv. Lucije s ostacima samostana dominikanki trećeretkinja (picokara)
crkva sv. Nikole
crkva sv. Stjepana (župna)
kapela Gospojica u Starogradskom polju
kapela sv. Jelene na putu iz Starog Grada u Dol
Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio[1] i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici.
U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.
Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...
U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".
U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova (kao što su "Zrinski", "Grumen", "Val"...), ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.
U gradu djeluje i plivačko-vaterpolski klub "Pharos", svojevremeno i hrv. drugoligaš.
U gradu djeluje i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.
Koncem kolovoza, Stari Grad je domaćinom Faros Maratona, međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju.
Caulerpa taxifolia
Na južnoj je obali zaljeva 1994. otkrivena prva kolonija u Jadranu alohtone alge Caulerpe taxifolije, na čijem suzbijanju već dugi niz godina radi biolog Ante Žuljević. U tom dijelu zaljeva je, u cilju sprječavanja širenja alge, uvedena zabrana sidrenja i ribolova.
|
